Makarska rivijera

Hrvatski
English
Deutch
český
Polski
Italiano
Français
Magyar
Svensk


 

Makarska
Makarska ima bogatu kulturno-povijesnu baštinu, no posebna je vrijednost Malakološki muzej (u franjevačkom samostanu) sa zanimljivom i jedinstvenom zbirkom iz Jadrana i svjetskih mora. Drži se jednim od najljepših i najraskošnijih malakoloških muzeja u svijetu. Sportašima i rekreativcima su na raspolaganju brojni tereni i rekviziti za sportove na kopnu i na moru. Teniski centar ima devet terena sa zemljanom podlogom, jedan s color set podlogom, te dvije dvorane sa zemljanom podlogom i rasvjetom. Taj suvremeni teniski centar na kojem se održavaju važni svjetski turniri smješten je u blizini poznate makarske plaže. U Makarskoj je razvijen i rekreacijsko-zdravstveni turizam, u lječilištu Biokovka, gdje se pružaju raznovrsne terapeutske usluge. Ugodna je šetnja duž luke i gradskih plaža, a spremniji na jače napore mogu se uputiti jednom od brojnih planinarskih staza na vrhove Biokova, koje privlači ugodnom svježinom, mirom i veličanstvenim vidicima. Biokovo se ističe ne samo brojnim reljefnim posebnostima nego i endemskim biljem, a bogato je i visokom divljači (mufloni i divokoze). Kulturno-umjetničke, zabavne i pučke priredbe sastavni su dio života Makarske, napose u turističkoj sezoni. U srpnju i kolovozu održava se tradicionalno Makarsko kulturno ljeto, s bogatim dramskim i raznovrsnim koncertnim programom, nastupima dalmatinskih klapa, izložbama, večerima poezije i folklornim priredbama. U sklopu te manifestacije održavaju se Ribarska noć i Noć Kalelarge (noć grada). MAKARSKA, grad, luka i turističko središte u prostranoj uvali koju s jugoistoka zatvara rt Osejava, a sa sjeverozapada poluotok Sveti Petar na podnožju Biokova. Klima je mediteranska; zimi ima jake bure. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, prerada prehrambenih proizvoda, prerada plastike, pomorstvo, ribarstvo i turizam. Turističko je središte Makarskog primorja. Makarska se razvila amfiteatralno uz morsku obalu i podno Biokova, a sastoji se od stare jezgre mediteranskog tipa i novijeg dijela s hotelima, restauracijama, trgovinama i dr. Prema sjeverozapadu pruža se park i borova šuma koja obrubljuje 1500 m dugu plažu u Donjoj luci. U produženju Donje luke su brojne pješčane uvale, odvojene malim vapnenačkim bilima. Na magistralnoj je prometnici (M2 E65)
Brela

BRELA, naselje poznato u srednjoj Dalmaciji , na obali Makarskog primorja , na strmom biokovskom podgorju, 15 km sjeverozapadno od Makarske . Nazivala su se i Donja Brela. Topla ljeta ublažuje česti maestral. Temperaturu jesenskih i zimskih mjeseci znatno snizuje jaka vruljska bura. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo (breljanska vugava, prošek); u okolici uspijevaju masline i višnje (maraska). Turizam. Na magistralnoj su prometnici (M2, E65) Split-Dubrovnik. Tu se ubicira grad Berulia, koji spominje Konstantin Porfirogenet (X. st.).

Današnje naselje nastalo je u novije doba migracijom stanovništva iz podbiokovskih zaselaka. Župna crkva iz XIX. st. sagrađena je na mjestu starije barokne crkve; uz groblje se nalazi srednjovjekovna nekropola s osam nadgrobnih ploča urešenih reljefima (štitovi i mačevi). U crkvi se nalazi više nadgrobnih ploča iz XVIII. st.
Baška Voda

Baška Voda se smjestila na Makarskoj rivijeri , 15-ak kilometera južno od Makarske .Tridesetih godina ovoga stoljeća braća Sikavice podignuli su prvi ugostiteljski objekt u mjestu, hotel Slaviju, koji je 1936. dobio odlikovanje iz Londona. Nakon II. svjetskog rata grade se novi hoteli ,apartmani , pansioni , turizam dobiva poticaj i posljednjih je desetljeća glavna gospodarska grana. Danas, uz more i sunce, kupanje i ugodne šetnje, povijesne spomenike i muzej, Baška Voda nudi i atraktivne kulturno-zabavne priredbe. Vrlo su zanimljive vjerske proslave - napose procesija na Veliki petak (kroz sva mjesta u općini, čak 15 km), Dan sv. Nikole, zaštitnika Baške Vode (6. prosinca). Na Svetog Lovru (10. kolovoza) održava se smotra klapa Makarskoga primorja.

Raznovrsni su sportsko-rekreacijski sadržaji (tenis, nogomet, rukomet, stolni tenis, minigolf, ribolov, planinarenje i dr.). U večernjim satima održavaju se zabave u lokalima, na terasama i u diskoklubovima. Domaće specijalitete nude mnoge restauracije i gostionice. Organiziraju se atraktivni izleti. Zanimljive su šetnje u podbiokovske zaselke Bast i Topiće, poznate po siru, pršutu i kruhu ispod peke. Lagane su šetnje do Promajne i ribarskog seoca Bratuš , dragulja pučke arhitekture. Gospodarska je osnova poljo-djelstvo, ribarstvo i turizam. Najviše se uzgajaju masline, vinova loza, višnje i smokve. Šumovita okolica i šljunčane plaže uvjetovale su intenzivan razvoj turizma. Dubina mora uz gat u luci iznosi 7-11 m. Na magistralnoj je prometnici (M2, E65) Split-Dubrovnik. Naseljena već u antici. Na uzvisini Gradina su tragovi naselja i kasnoantičke bizantske utvrde, možda Bistona. Na južnoj strani uzvisine očuvan je dio obrambenih zidina, a sa sjeverne strane potječe nekoliko stela iz II.-IV. st. (Arheološki muzej u Splitu). Kasnobarokna crkvica sv. Lovre nastala je najvjerojatnije na antičkom lokalitetu. Župna crkva sv. Nikole sagrađena je početkom XX. st.; 1991. prigrađen joj je zvonik i župni dvor (Ante Rožić). U crkvi su vitraji Josipa Botterija-Dinija i slikane postaje križnoga puta Josipa Biffela iz 1989.
Promajna
Promajna se svila uz lijepu plažu; pruža uvjete za miran i ugodan odmor, za lijepe šetnje, pa se šetnicom uz more može stići do obližnje Baške Vode . U turističkoj sezoni organiziraju se prigodne zabavne priredbe, a povodom Dana domovinske zahvalnosti (5. kolovoza) upriličuje se Ribarska večer. PROMAJNA, naselje i uvala u Makarskom primorju , 6 km sjeverozapadno od Makarske . Veći dio naselja leži ispod padina Biokova, uz stari priobalni put. U novije vrijeme, razvojem turizma, naselje se širi prema obali. Oko 1 km sjeverozapadno od naselja je Dječje selo (Zavod za talasoterapiju djece). Na lokalnoj je prometnici, odvojku od magistralne prometnice (M2, E65). Na lokalitetu Gradine nađeno je nekoliko rimskih grobova.
Krvavica
Krvavica je smještena na središnjem dijelu hrvatske obale, na Makarskoj rivijeri, u jedinstvenom spoju planine Biokovo, zelenih borovih šuma, bijelih šljunčanih plaža i kristalno čisto more. Plaža se proteže prema Makarskoj s brojnim malim uvalama skrivene od znatiželjnih pogleda, čiji mir i tišinu remeti samo su šapat mora, krik galeba i cvrčaka. Tu je samoposluga u Krvavici, turistički biro, tri restorana, dva kafića, boćanje, ronilački klub, marina sa 150 vezova, suhim dokovima, dizalica za brodove do 8 tona. Šetalište uz more se proteže na 4 km u smjeru Makarske i 6 km u smjeru Baške Vode i Brela.
Bratuš
Bratuš je smješten na Makarskoj rivijeri (obala) u središnjem dijelu Hrvatskog primorja. Ovo mjesto nudi jedinstvenu kombinaciju prekrasne planine Biokovo, bijelih šljunčanih plaža i kristalno plavog mora. Biser ruralne arhitekture je više kao san onda stvarnost. Njegov mir remeti samo šum valova, more gullls i cvrčaka. Tu je i restoran u Bratuš koji nudi tradicionalne dalmatinske hrane, zatim kafića trgovine, turistički ured i lučica.
Tučepi

TUČEPI, naselje u Makarskom primorju, 4 km jugoistočno od Makarske . Gospodarska je osnova poljodjelstvo i turizam. Na magistralnoj su prometnici (M2, E65). Marina je vanjskim lukobranom zaštićena od vjetrova, operativna obala duga 40 m. Nastanjeni u antičko doba. Na groblju su otkriveni ulomci namještaja starokršćanske crkve iz V.-VI. st. i nekoliko srednjovjekovnih nadgrobnih ploča.

Naselje se pod današnjim imenom spominje 1434. Crkva sv. Jurja sagrađena je u prijelaznome romaničko - gotičkom stilu potkraj XIII. st. U XVIII. st. makarske obitelji Ivanišević i Lučić-Pavlović uz more grade barokne vile; ljetnikovac opata Grubišića danas je hotel Kaštelet. U zaseoku Pašalići renesansna crkvica sv. Mihovila i crkva sv. Kate.
Podgora
PODGORA, naselje i luka u Makarskom primorju , 9 km jugoistočno od Makarske . U selu su brojna vrela pitke vode i ljekovito slano vrelo Klokun. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, pomorstvo, ribarstvo i turizam. Na magistralnoj je prometnici (M2, E65). U gornjem dijelu naselja, u zaseocima Rošćićima i Marinovićima, sagrađene su u XVII./XVIII. st. kule za obranu od Turaka. Od baroknoga ljetnikovca obitelji Mrkušić sačuvao se samo portal na ulazu u park hotela i zanimljiva osmerostrana kapela. Na groblju su srednjovjekovne nadgrobne ploče i spomenik Mihovilu Pavlinoviću, rad Ivana Rendića. Na uzvisini iznad luke je monumentalni spomenik galebova krila iz 1962. Uz more je poslije potresa (1962.) podignuta nova crkva moderne koncepcije (oblik broda).
Drašnice
DRAŠNICE, naselje u Makarskom primorju , 3 km jugoistočno od Podgore . Kraj uz more dijelom je pod borovom šumom, a duž obale nižu se manje šljunčane plaže. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo (u flišnom Drašničkom polju) i ribarstvo. Jahte i čamci mogu pristajati uz zidani mol dug 25 m. Na magistralnoj su prometnici (M2, E65). Uz more se nalazi groblje sa srednjovjekovnim nadgrobnim pločama i barokna crkva iz 1745. (porušena u potresu 1794.; obnovljena i ponovno porušena 1961.). U podu crkve uzidane su srednjovjekovne grobne ploče. Iznad sela je gotička crkva sv. Stjepana u kojoj je nađen rimski natpis iz II. st. i natpis iz 1446. koji spominje hercega Stjepana.
Igrane

Igrane pružaju ugođaj tipičnoga dalmatinskoga turističkog mjesta pogodnog za miran odmor. Osim bistroga toplog mora i ugodnih šetnji posjetiteljima su na raspolaganju boćalište i minigolf; mogućnost za sportove na vodi. IGRANE, naselje i lučica u Makarskom primorju , 7 km jugoistočno od Podgore . Smještene su na poluotočiću čiju jugoistočnu obalu zauzima prostrana pješčana plaža (1,5 km). U luci je lukobran uz koji mogu pristati manje jahte; za bure dobro je sidrište istočno od rta Igrane. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, maslinarstvo i ribarstvo.

Na magistralnoj su prometnici (M2, E65). Naselje je postojalo već u rimsko doba (sarkofazi). Na groblju se sačuvala apsida srednjovjekovne crkvice. Na obali je u XVIII. st. sagrađen barokni ljetnikovac obitelji Šimić - Ivanišević, a vrh sela je kula Zale, sagrađena u XVII. st. za obranu od Turaka, i barokna župna crkva (1752.). U maslinicima iznad sela je crkva sv. Mihovila (XI./XII. st.), trobrodna predromanička bazilika. Vizuru sela karakterizira visok zvonik.
Živogošće
Živogošće je smješteno na kosinama Biokova, gdje je više lijepih šljunčanih plaža obrubljenih borovom šumom. Ispod franjevačkoga samostana je veliki slatkovodni izvor, koji za vrijeme oseke ostaje na suhom, a iznad izvora, u živoj stijeni na latinskom je jeziku uklesan elegijski distih u pohvalu zemlji darovateljici. Vrstan smještaj - hoteli , apartmani ,pansioni , sportski tereni, vodeni sportovi, ugodne šetnje uz more (lungomare) čine Živogošće ugodnim boravištem. ŽIVOGOŠĆE, naselje i luka u Makarskom primorju , 20 km jugoistočno od Makarske . Gospodarska je osnova poljodjelstvo, ribarstvo i turizam. Na magistralnoj je prometnici (M2, E65). Na području sela nalaze se ilirske gomile. Iz rimskog se doba očuvao epigram posvećen vrelu koje tu izvire, uklesan u živu stijenu uz more. Naselje se prvi put spominje pod današnjim imenom 1434. Stari dio naselja s kulom pod brodom čine sklopovi kuća, slikovito artikuliranih u kamenoj građi. U XVIII. je st. sagrađen franjevački samostan, koji s crkvom i zvonikom čini arhitektonsku cjelinu. U crkvi je barokna oprema, a u samostanu stara biblioteka i arhiv.
Drvenik
Drvenik je turističko naselje na Makarskoj rivijeri , udaljeno od Makarske oko 30 km. Smješten između strmih grebena planine Biokovo i morske obale uz prekrasne plaže. Naselje je podjeljeno na dva dijela, smješteno u dvije uvale pod nazivom Donja Vala i Gornja Vala. Povijest Drvenika seže daleko u prošlost. Na glavici sjeverno od naselja vide se ruševine kule s obrambenim zidovima iz XVII.st. Gotička crkva sv.Jure nalazi se u Gornjem Drveniku pod Plinom. Njezin najstariji dio datira vjerojatno iz XV. St. I u više je navrata pregrađivana, kasnije barokizirana. Pri gradnji su u njezine zidove ugrađenji stari nadgrobni spomenici u obliku stećaka. Godine 1887. crkva je nadograđena kako bi zadovoljila potrebe porasta stanovništva. Na pročelju crkve nalazi se 8- olatična ruža, a na vrhu je ukrašeni zvonik na preslicu s dva zvona. U crkvi je veliki oltar od mramora i na njemu kip sv.Jure. Nakon potresa 1962.god. svi stanovnici Gornjeg Drvenika preselili su se uz morsku obalu, pa je na tom području sagrađena 1967.god. crkva Gospe od Karmela. Crkva se nalazi na brežuljku iznad ceste između dviju drveničkih uvala. Danas je Drvenik poznato turističko naselje u potpunosti usmjereno ka razvoju turizma. U Drveniku živi oko 480 stanovnika, a raspolaže s oko 1600 ležajeva u kućnoj radinosti, sobama , apartmanima , hotelima , pansionima i vilama. Drvenik je i važno prometno središte jer se ovdje nalazi trajektno pristaništekoje povezuje otok Hvar s obalom. Uz bogatu gastronomsku ponudu dalmatinskih konoba te prekrasne plaže u hladu borova Drvenik sve više privlači brojne turiste da svoj odmor provedu upravo ovdje.
Zaostrog
Zaostrog je turističko naselje na Makarskoj rivijeri udaljeno od Makarske oko 35 km. Prvi se put u pisanim spomenicima spominje 1494.g., ali se život na tim prostorima odvijao i u dalekoj pretpovijesti, o čemu svjedoči i granitni ručni žrvanj iz mlađeg kamenog doba, pronađen na Viteru, brdu iznad Zaostroga 1953.g. Zaostrog su nastanjivali stari Iliri, što potvrđuju brojne nekropole (gomile). U doba rimske vladavine u Zaostrogu se odvijao bogat kulturni život, što dokazuju mnogi antički spomenici, posebno oni od kamena: reljef plesača i frulaša u ilirskoj narodnoj nošnji, reljef boga Mitre i dva nadgrobna spomenika. Nakon dolaska Hrvata u 7.stoljeću naselje dobiva i slavenski naziv Ostrog, koji oko 950.g. spominje bizantski car Konstantin kao jedan od četiri utvrđena grada Paganije Neretvanske kneževine (Mokrun, Berulia,Ostrog,Labinetza). Srednjovjekovni Ostrog (utvrda) nalazio se visoko u brdu ispod Malog Vitera, a kasnije se na sjeveri zaostroškog polja ispod brda Šapašnika razvilo novo naselje, a sjeverozapadno od Porfigogenetova koje se zvalo Zaostrog. U XV.st. feudalni gospodari Zaostroga bili su hrvatska vlastela, braća Vlatkovići-Jurjevići, koji su imali utvrđeni grad na Viteru, o čemu svjedoče ruševine, ostaci stare utvrde među kojima se ističe kameni prag reljefa ruke. U 17.st. stanovnici Zaostroga se počinju doseljavati do morske obale, da bi se konačno svi iz gornjeg naselja preselili na područje uz more nakon 1962.g. U starom naselju Zaostroga nalaze se tri crkve: stara gotička crkva sv.Barbare s grobljem na antičkom dijelu, crkvica sv.Roka iz 17.st. i novija crkva sv.Barbare iz 1872.g. Uz spomenute crkve nalaze se i tri kapelice: sv.Ante u selu(1893.), Gospina na Kučinama (1911.) i sv.Ilije na Prosiku(1894.). Najveći i najvažniji spomenik kulture na ovom području i šire je franjevački samostan Svete Marije. Smatra se da je samostan osnovan u 14.stoljeću. Osnovali su ga redovnici "pustinjaci sv.Augustina", koji su ga nakon pada Bosne 1463.g. napustili i povukli se na otoke. U napušteni samostan su se 1468.g. naselili franjevci iz provincije Bosne Srebrene, i u njemu djeluju i danas. Franjevci su takko unaprijedili samostan, za vrijeme teških vremena pod turskom vlašću, da je 1640.g. prema ocjeni generalnog vizitatora iz Rima proglašen najljepšim od svih samostana velike provincije. Jedan od značajnih spomenika kulture koji oslikava kulturnu razinu samostana u to doba je kameni natpis pisan hrvatskim jezikom i pismom (bosančica) iz 1589.g. koji se nalazi iznad glavnog ulaza u crkvu. Samostan u Zaostrogu je u to vrijeme bio svjetski poznato svetište koje je ušlo u popis Gospinih svetišta širom svijeta. Samostan je imao veliku prosvjetiteljsku ulogu. Više od 500 god. U njemu se održavala škola za odgoj svećenika. Još za vrijeme turske vladavine 1640.g. u njemu se održavala osnovna i humanistička škola, kasnije od gimnazije do filozofije i bogoslovije. Samostan posjeduje bogatu knjižnicu s oko 20.000 knjiga i arhivski fond. Od brojnih poznatih imena hrvatske kulture i povijesti u Zaostrogu je živio i radio jedan od najpoznatijih fra Andrija Kačić Miošić, hrvatski pjesnik, književnik i filozof, rođen u Bristu 1704. –umro u Zaostrogu 1760., te fra Ivan Despot (1886.) hrvatski književnik i pjesnik. Fra A.K. Miošić - "Starac Milovan" kako je sam sebe nazivao, u Zaostrogu se školovao, stupio u franjevački red, stvorio sva svoja književna djela, umro, a u samostanu je i pokopan. Često se samostan u Zaostrogu naziva i "Kačićev samostan". U samostanu se nalazi i stalna galerija slika jednog od najpoznatijih živućih hrvatskih slikara Mladena Veže rođenog u Bristu 1916.g. U sklopu samostanskog muzeja je i etnološka zbirka, seljačko pokućstvo i oruđe, te razni primjerci hrvatske narodne nošnje. Zbirka je upisana u registar pokretnih spomenika kulture pod zaštitom države. U samostanskom vrtu je zasađen botanički vrt koji broji preko 250 biljaka, među kojima se ističu: sedam vrsta mimoza, pet vrsta palmi i javora, četiri vrste eukaliptusa, kinesko bonbon drvo, kineski ribiz i dr. Danas je Zaostrog turističko naselje na Makarskoj rivijeri u potpunosti usmjereno ka razvoju turizma. U Zaostrogu živi oko 350 stanovnika koji se pretežno bave ugostiteljstvom i turizmom. Mjesto raspolaže s oko 750 ležajeva u kućnoj radinosti, privatnim vilama,apartmanima i pansionima , te oko 600 smještajnih jedinica u Auto kampu "Viter". Smješten u vječno-zelenoj dolini, okružen obroncima Biokova, s prekrasnim plažama, te bogatom povijesno kulturnom tradicijom, u neposrednoj blizini brojnih atraktivnih izletničkih destinacija Zaostrog je privlačno mjesto za ugodan odmor.
Podaca
Podaca je turističko naselje smješteno na južnom dijelu Makarske rivijere, ispod Biokova, udaljeno od Makarske oko 35 kilometara.Naselje je podjeljeno na tri zaseoka: Kapeć, Viskovića vala i Ravanje. Podaca je nastala na kamenim obroncima Biokova, mjestu pogodnom za obranu, a povijest joj seže daleko u mlađe kameno doba što dokazuju arheološki nalazi, kao što je kameni bat za mlaćenje žita koji se čuva u franjevačkom samostanu u Zaostrogu .O vremenima kada su ovo područje nastanjivali Iliri (2000 g.pr.K.-I.st.) svjedoče mnoge kamene gomile ispod Biokova. Za vrijeme rimske vladavine područje je bilo pod vlašću Narone, što potvrđuju mnogi arheološki nalazi, kao što je razbijena žara sa srebrnjakom rimskog cara Severa (193.-211.) pronađena na ovom području. O tim vremenima svjedoči i komad zidine uz koju je pronađen i kameni kapiteliz srednjega vijeka koji sliči kapitelima naših starohrvatskih crkava. Kad su Hrvati za vrijeme seobe naroda naselili Makarsko primorje (VI-VIII.st) naselili su i ovaj kraj, ali visoko na obroncima planine radi lakše obrane, te zbog iskorištavanja biokovskih pašnjaka. Na ovim prostorima vladale su stalne borbe Hrvata protiv Mlečana, a vrhunac pomorske moći je bio za vrijeme Kačića, dok je njihov pad (1280.) značio je propast hrvatske pomorske snage. Iz tog vremena (XI-XII.st.) sačuvana je starohrvatska crkva Sv. Ivana s grobovima Kačića u Gornjoj Podaci, koja je i bila zadužbina Kačića. Crkva Sv.Ivana na Groblju u Podaci sagrađena u doba predromantike u XI. I XII.st. smatra se jednom od najznačajnijih predromantičkih crkava u Dalmaciji. Nedaleko od crkve Sv.Ivana, bila je sagrađena 1492.god. crkva Sv.Stjepana koja je u XVIII st. Porušena da ustupi mjesto današnjoj crkvi koja je izgrađena 1762.god. Oko crkve je groblje, a na njemu stećak. Podaca se pod današnjim imenom prvi put spominje 1571.god. Naselje se razvilo na obroncima Biokova, uz crkvu Sv.Ivana Krstitelja. To područje i danas dominira iznad sadašnjeg naselja i zove se Gornja Podaca. Na ulazu u selo sačuvana je "Kula" koja je podignuta radi obrane od turskih napada. Nakon 1962. god. gotovo cjelokupno stanovništvo se preselilo na područje uz more gdje je 1962.god. sagrađena i nova crkva Gospe od pohođenja. Danas je Podaca kao dio Makarskog primorja potpuno okrenuta turizmu. U Podaci živi oko 660 stanovnika koji se pretežno bave turizmom. Mjesto raspolaže s oko 1100 ležajeva u privatnim sobama i apartmanima, oko 300 ležajeva u turističkom naselju "Morenia", te oko 600 smještajnih jedinica u Autokampu "Uvali borova". UZ prekrasne plaže u tišini borova, te gastronomsku ponudu dalmatinskih specijaliteta, blizinu atraktivnih izletničkih destinacija. Podaca sve više postaje mjesto poželjno za odmor.
Brist
Brist je jedno od najjužnijih mjesta na Makarskoj rivijeri, udaljeno je od Makarske 40-tak kilometara. Smješteno između mora i planine Biokovo danas se prostire uz samu morsku obalu, ali mu je začetak bio u višim predjelima planine o čemu svjedoče ostaci brojnih kulturno-povijesnih spomenika. O povijesti Brista svjedoče grobovi iz brončanog i željeznog doba. Samo ime Brist potječe od stabla brijesta (Ulmaceae), a datira od 1571.g. ali je naselje mnogo starije što potvrđuje srednjovjekovni stećak u obliku sanduka, koji se nalazi u starom selu, iznad današnjeg naselja. Stećak je vrlo lijepo ukrašen, a narod ga je nazivao "turskim grobom". U staro selu koje je napušteno krajem XIX. Stoljeća nalazi se i barokna crkva Sv. Margarite. Pretpostavlja se da je crkva sagrađena još u XV. Stoljeću. Od nje je sačuvana apsida s gotičkim svodom, uklopljena u ruševnu baroknu crkvu. U apsidi se nalaze nadgrobne ploče obitelji Kačić. Oko crkve Sv. Margarite se nalaze ostaci starog naselja, kamenih kuća, a u jednoj od njih s puškarnicama na zidu prema predanju rodio se jedan od najpoznatijih hrvatskih pjesnika Andrija Kačić Miošić (1704.-1760.), autor djela "Razgovor ugodni naroda slovinskoga", najčitanijeg djela hrvatske književnosti, koje je do danas doživjelo više od 60 izdanja. Pred kućom koja se smatra rodnom kućom Starca Milovana, kako je Kačić sam nazvao u svojim pjesmama podignut je zidić sa spomen pločom. U današnjem Bristu na vanjskom istočnom zidu crkve Sv.Margarite, nalazi se također spomen na fra A.K. Miošića. Uz crkvu Sv.Margarite u Bristu je 30.IX.1960.g. postavljen brončani spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću, djelo velikog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića (1883.-1962.). Crkva Sv.Margarite u Bristu sagrađena je 1870.g. ali se u njoj nalaze sačuvana i mnogo starija djela, vjerovatno prenesena iz stare crkve Sv. Margarite u starom selu. Jedan od njezina tri mramorna oltara krasi slika Sv. Margarite iz XVIII.stoljeća. U crkvi se nalazi i slika Sv. Ante iz 1940.g. rad modernog hrvatskog slikara Gabrijela Jurkića (1886.-1974.). U Bristu se nalazi i mala crkva Sv.Ante uz obalu iz 1807.g. u kojoj se nalaze velika slika Gospe sa Sv. Antom i Sv. Ivanom, najvjerojatnije mletački rad iz XVI. ili XVII. stoljeća. U blizini crkvice Sv.Ante uz samu obalu nalazi se kompleks kuća Miošić i Diana, koje potječu iz XVIII. Stoljeća i zaštićeni su spomenici kulture. Osim već navedenih zaštićenih spomenika kulture, spomenik kulture je i zgrada pučke škole u Bristu na Slakovcu, sagrađena 1878.g. iako osnovno školstvo u Bristu postoji od 1863.g. U istoj zgradi se i danas nalazi Osnovna škola.
Jedan od najvećih živućih hrvatskih slikara Mladen Veža rodio se u Bristu 7.II.1916., a živi i radi u Zagrebu. Najčešći motiv njegovih slika je upravo rodni mu Brist.
Brist je kao i većina naselja na našoj obali zadnjih desetljeća u potpunosti okrenut turizmu. U Bristu danas živi oko 445 stanovnika od kojih se većina bavi turizmom. Samo mjesto raspolaže s oko 550 ležajeva u apartmanima, malim pansionima i vilama. Pogodan je za odmor u miru i tišini na prekrasnim šljunčanim plažama, u pravom dalmatinskom ugođaju, a u neposrednoj blizini najvećih turističkih centara.
Gradac
Područje Gradca bilo je naseljeno još u pretpovijesna vremena. O tome svjedoče brojne kamene gomile iz brončanog i starijeg željeznog doba. U antičko doba na području Gradca se najvjerojatnije nalazio rimski civitas Biston, koji je kao primorsko središte pripadao koloniji Naroni, važnom rimskom uporištu na današnjem hrvatskom tlu. Na lokalitetu Gradina pronađen je ulomak vijenca monumentalne građevine iz II.-III. stoljeća, kao i primjerci rimskog novca. Pored hotela Laguna pronađen je niz grobova pa se smatra da je na toj lokaciji bila rimska nekropola. Na području današnjeg Gradca bio je smješten i srednjovjekovni grad, Lapčan ili Labinac, njega spominje bizantski car Konstantin Porfirogent sredinom X.st. pod nazivom Labineca. Gradac se pod današnjim imenom prvi put spominje 1649.god. Dobio je ime po utvrdi koja se nalazila na uzvisini iznad današnje crkve Sv. Mihovila, a sagrađena je vjerojatno tijekom Kandijskoga rata (1645.-1669.). Prema crtežu mletačkog vojnog inženjera i kartografa Giuseppea Santinia, koji prikazuje pomorsku i kopnenu mletačko-osmanlijsku bitku oko Gradca godine 1666. kula je prikazana u plamenu. U napuštenom zaselku Čista iznad Gradca, sjedište nekadašnje Fragostinove nahije i danas postoje ostaci stare kule iz XVI.st. Oko nje se i danas nalaze ostaci niza napuštenih kuća, koje imaju tipične značajke graditeljstva ovoga kraja. Jedna od najstarijih postojećih građevina na području gradca je kapela Sv. Paškvala na brdu Plana, nadsvođena bačvastib svodom, a prekrivena krovom na dvije vode. Uz staru župnu crkvu Sv.Ante nalazi se mjesno groblje, a nova župna crkva Sv. Mihovila, sagrađena je 1852.g. u samom mjestu, na predjelu Gradina kasnoantičkom lokalitetu. U crkvi su tri mramorna oltara s kipovima, među kojima je najzanimljiviji stari drveni kip Sv.Roka. U crkvi se nalazi i stara kamena krstionica, vjerojatno iz stare crkve. Gradac je danas moderno turističko odredište. Godine 1919. otvoren je prvi hotel , a značajnije se počinje baviti turizmom nakon 60-tih godina. Gostima koji danas dolaze u Gradac na raspolaganju su značajni smještajni kapaciteti u privatnom smještaju oko (1600 kreveta), u manjim hotelima i pansionima , te većim hotelima (1500 kreveta).
Uz bogatu ugostiteljsku ponudu nudi im se mogućnost sporta i rekreacije na teniskim terenima, sportovima na vodi, ronilačkom klubu, biciklizmu, šetnjama uz prekrasne plaže, te mogućnost krstarenja i odlaska na brojne izlete u okolicu: Korčula , Hvar, Pelješac , Dubrovnik, Međugorje i drugo. Zbog nepovoljnog spoja planine Biokovo i najljepših plaža na Jadranu, blizine najznačajnijih izletničkih destinacija, Gradac je privlačno mjesto za ugodan odmor, te mjesto u koje se gosti redovito vraćaju.